1. Uvod

1.1 Je li Linux za vas?

Želite prijeći iz DOS svijeta (ta definicija uključuje Windowse) na Linux? Dobra ideja: Linux je tehnički superioran DOS-u, Windowsima 9x, čak i Windowsima NT. Ali pazite: možda vama neće biti koristan. Ovo su glavne razlike između DOS/Windowsa i Linuxa:

• Na Windowsima radi Microsoft Office i puno igara; smatra se da ga je lako instalirati i konfigurirati; poznat je po nestabilnosti; jadnih performansi; rušenja su česta.
• Na Linuxu radi StarOffice, hrpa tehničkog softvera i manje igara; može biti teško instalirati ga i konfigurirati; stabilan je kao stijena; besprijekornih performansi; rušenja su izuzetno rijetka.

Na vama je da odlučite što vam treba. Nadalje, Linux vam daje moć, ali treba vremena dok naučite kako je iskoristiti. Dakle, ako trebate većinom komercijalni softver, ili vam se ne sviđa učenje novih naredbi i koncepata, bolje tražite drugdje. Budite svjesni da mnogi početnici odustaju zbog početnih teškoća.

Radi se na pojednostavljivanju Linuxa, ali ne očekujte djelotvornost bez čitanja puno dokumentacije i barem nekoliko mjeseci korištenja. Linux rezultate ne daje odmah. Unatoč ovim upozorenjima, 100% sam siguran da, ako ste prava vrsta korisnika, Linux će postati vaša Nirvana. Inače, Linux i DOS/Windows sretno mogu živjeti zajedno na istom računalu.

Što vam je potrebno za ovaj KAKO: pretpostavit ću da:

• znate osnovne naredbe i ideje DOS-a;
• Linux je, možda s X Window Systemom (ili kraće X11), pravilno instaliran na vašem PC-u;
• vaša ljuska (pandan COMMAND.COM-u) je bash.

Osim ako je drukčije rečeno, sve informacije u ovom dokumentu odnose se na loši stari DOS. O Windowsima ima nešto tu i tamo jer su oni i Linux potpuno različiti, za razliku od DOS-a, jadne imitacije Unixa.

Također, shvatite da ovo nije ni potpun uvod ni vodič u konfiguriranju!

Najnovija verzija ovog dokumenta je dostupna u nekoliko formata na ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/howto.

1.2 Da. Hoću još.

Linux i programi koji vam trebaju instalirani su na vašem PC-u. Napravili ste si account -- korisnički račun (ako niste, odmah pokrenite adduser vašeime) i Linux radi. Upravo ste napisali svoje ime i šifru, i gledate na zaslon misleći ``A što sad?''.

Ne očajavajte. Gotovo ste spremni raditi iste stvari koje ste radili s DOS/Windowsima, te mnoge druge. Dok ste radili pod njima, obavljali ste neke od ovih poslova:

• pokretanje programa i stvaranje, kopiranje, pregledavanje, brisanje, ispisivanje, preimenovanje datoteka;
• CD, MD, RD, i DIR u direktorijima;
• formatiranje disketa i kopiranje datoteka s/na njih;
• prilagođavanje sustava;
• surfanje Internetom;
• pisanje .BAT datoteka i programa u vašem omiljenom jeziku;
• preostalih 1%.

Ovi se zadaci pod Linuxom mogu izvesti slično kao pod DOS-om. Pod DOS-om, obični korisnik od svih 100 koristi samo neke naredbe: isto donekle vrijedi za Linux.

1.2.1 Uvodni koncepti

Najbolji način za učenje je skakanje ravno u vodu. Svakako eksperimentirajte i igrajte se s Linuxom: osim ako se logirate kao ``root'', nema mu se što dogoditi. Nekoliko napomena:

• Najprije, kako ugasiti Linux. Ako ste u tekstualnom modu, pritisnite <CTRL>-<ALT>-<DEL>, pričekajte da se sustav digne i ugasite PC. Ako radite pod X-om, prvo pritisnite <CTRL>-<ALT>-<BACKSPACE>, a zatim <CTRL>-<ALT>-<DEL>. Nikad nemojte izravno gasiti ili resetirati PC: tako možete oštetiti datotečni sustav.
• Za razliku od DOS-a ili Windowsa, u Linux su ugrađeni sigurnosni mehanizmi. Datoteke i direktoriji imaju dozvole; zato obični korisnik nekima ne može pristupiti (pogledajte poglavlje Dozvole i vlasništvo). DOS i Windows vam dopuštaju da izbrišete cijeli disk.
• Posebni korisnik root, administrator sustava, ima potpunu vlast nad životom i smrću računala. Ako radite na svom PC-u, možete biti i root. No to je opasno: svaka greška može ozbiljno oštetiti ili uništiti sustav kao i u DOS/Windowsima. Ne budite root kad to nije potrebno.
• Linux je toliko složen jer je vrlo prilagodljiv: gotovo svaka mogućnost i program mogu se prilagoditi preko jedne ili više konfiguracijskih datoteka. Složenost je cijena koju plaćate za moć.
• Redirekcija i piping, sporedne mogućnosti u DOS-u, vrlo su važne i puno moćnije pod Linuxom. Jednostavne naredbe mogu se povezati za složene poslove. Toplo preporučam da ih naučite koristiti.

1.2.2 Upute

Pod Linuxom upute možete dobiti na mnogo načina. Najvažniji su:

• Čitanje dokumentacije -- mislim ozbiljno. Iako KAKO koji čitate može poslužiti kao uvod u Linux, ima nekoliko knjiga koje biste stvarno trebali pročitati: Linux Installation and Getting Started Matta Welsha, http://sunsite.unc.edu/mdw/LDP/gs/gs.html, Linux User Guide Larrya Greenfielda, ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/linux-doc-project/users-guide, i Linux FAQ, http://dokumentacija.linux.hr/Linux-FAQ.html. Na vama je da pročitate barem jednu.
• Dokumentacija instaliranih paketa često je u poddirektorijima /usr/doc.
• Za upute o ``internim naredbama'' ljuske napišite help, ili, još bolje, man bash ili info bash.
• Za upute o nekoj naredbi napišite man naredba što će prikazati man (manual -- priručnik) stranicu za naredba. info naredba prikazuje, ako postoji, info stranicu za naredba. info je hipertekstualni sustav dokumentacije, ne baš intuitivan. Na kraju, probajte apropos naredba ili whatis naredba. Kod svih njih rad možete prekinuti pomoću <q>.
• Konačno, na Internetu: pravo mjesto za dobivanje pomoći je Usenet, na primjer comp.os.linux.setup. Molim vas, nemojte od mene tražiti pomoć, jer sam prilično preopterećen.

1.3 Konvencije

U ovom dokumentu, primjeri često slijede ovaj format: <...> je nužan argument, a [...] opcionalan.

Na primjer:

$ tar -tf <datoteka.tar> [> redir_datoteka ]

datoteka.tar se mora navesti, ali redirekcija u redir_datoteka nije obavezna.

RMP (Read Man Pages) vas upućuje na daljnje čitanje man stranica. Ne mogu naglasiti koliko je važno čitanje dokumentacije. ``DOSWin'' označava ``DOS/Windows''.

Kada je prompt u primjeru naredbe #, naredbu može izvršiti samo root.