Zapravo puno više od 1%...
Pod Unixom postoje široko korištene aplikacije za arhiviranje i sažimanje
datoteka. tar
se koristi za stvaranje arhiva -- kao PKZIP
ili
Winzip, ali bez kompresije. Za novu arhivu:
$ tar -cvf <ime_arhive.tar> <datoteka> [datoteka...]
Za dearhiviranje datoteka:
$ tar -xpvf <ime_arhive.tar> [datoteka...]
Za ispis sadržaja arhive:
$ tar -tf <ime_arhive.tar> | less
Datoteke možete sažeti pomoću compress
a, koji je zastario i ne bi ga
više trebalo koristiti, ili gzip
a:
$ compress <datoteka> $ gzip <datoteka>što će proizvesti sažetu datoteku s ekstenzijom
.Z
(compress
) ili
.gz
(gzip
). Ovi programi mogu sažeti samo jednu datoteku odjednom.
Za dekompresiju:
$ compress -d <datoteka.Z> $ gzip -d <datoteka.gz>
RMP.
Tu su i unarj
, zip
i unzip
(PK*ZIP kompatibilni) alati.
Datoteke s ekstenzijom .tar.gz
ili .tgz
(arhivirane tar
om, a
onda sažete gzip
om) česte su u Unix svijetu kao .ZIP datoteke pod
DOS-om. Ovako ćete ispisati sadržaj .tar.gz
arhive:
$ tar -ztf <datoteka.tar.gz> | less
Prvo, instaliranje paketa rootov je posao. Većina Linux aplikacija se
distribuira u .tar.gz
arhivama, koje obično sadrže odgovarajuće nazvan
direktorij s datotekama i/ili poddirektorijima. Takve pakete je najbolje
instalirati u /usr/local naredbom
# tar -zxf <arhiva.tar.gz>te zatim pročitati datoteku README ili INSTALL. U većini slučajeva, aplikacija se distribuira kao izvorni kod koji morate kompajlirati; često će biti dovoljno napisati samo
make
pa make
install
. Ako arhiva sadrži configure
skriptu, najprije pokrenite nju.
Očito, potreban vam je gcc
odnosno g++
kompajler.
Druge arhive treba otpakirati iz /; tako je s Slackwareovim
.tgz
arhivama. A druge pak arhive sadrže datoteke, ali ne i
poddirektorij -- pazite da ne pomiješate stvari! Prije instalacije uvijek
pogledajte sadržaj arhive.
Debian i Red Hat imaju posebne formate arhiva; .deb
i .rpm
. Drugi
postaje sve popularniji; za instalaciju rpm
paketa napišite
# rpm -i paket.rpm
pritisak na <SHIFT>-<PgUp> (siva tipka) će pokazati zadnjih nekoliko stranica zaslona, ovisno o količini video memorije.
ako more
ili cat
prikaže binarnu datoteku, zaslon će završiti pun
smeća. Da to sredite, naslijepo napišite reset
ili ovaj niz znakova:
echo CTRL-V ESC c ENTER
.
za konzolu pogledajte dolje; u X-u, kliknite i vucite odabravši tako tekst u xterm prozoru, a zatim pritisnite srednju tipku (ili obje zajedno ako vaš miš ima dvije tipke) za lijepljenje. Tu je i xclipboard (ali samo za tekst); ne dajte se zbuniti njegovom sporošću.
ako ste instalirali gpm
, program za miša na konzoli, možete kliknuti i
vući kako bi odabrali tekst i desnom tipkom odabrani tekst zalijepiti. Radi
i među različitim VC-ima.
kao root pogledajte /var/adm/messages ili
/var/log/messages da vidite što vam kernel ima reći, kao i
poruke pri dizanju sustava. Dobro dođe i naredba dmesg
.
Ako se pitate možete li zamijeniti svoju staru i provjerenu DOS/Win aplikaciju Linux aplikacijom, predlažem vam da pregledate glavne arhive Linux softvera: ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux, ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux i ftp://ftp.funet.fi/pub/Linux. Druga dobra mjesta za počinjanje su ``Linux Applications and Utilities Page'', http://www.xnet.com/~blatura/linapps.shtml, i ``službene'' Linux stranice, http://www.linux.org.
Linux može strašno puno stvari koje su pod DOS/Windowsima zapetljane, složene ili nemoguće. Evo kratkog popisa koji će vam dovesti slinu u usta:
at
omogućava pokretanje programa u određeno vrijeme.
awk
je jednostavan, ali moćan jezik za rad s datotekama s podacima (i
ne samo to). Na primjer, ako je podaci.pod datoteka od više stupaca,
$ awk '$2 ~ "abc" {print $1, "\t", $4}' podaci.podispisuje 1. i 4. polje svakog reda u podaci.pod čije drugo polje sadrži ``abc''.
cron
je koristan za redovito obavljanje zadataka, u određeni dan i
vrijeme. man 5 crontab
.
file <imedatoteke>
će vam reći što je <imedatoteke> (ASCII
tekst, izvršna, arhiva, itd.).
find
(pogledajte dio
Direktoriji: prevođenje naredbi) je jedna
od najmoćnijih i najkorisnijih naredbi. Koristi se za nalaženje datoteka
koje imaju neke osobine i obavljanje poslova na njima. Općenito se koristi
ovako:
$ find <direktorij> <izraz>gdje <izraz> opisuje kriterije za traženje i radnje. Primjeri:
$ find . -type l -exec ls -l {} \;nalazi sve datoteke koje su simboličke veze i prikazuje na što one pokazuju.
$ find / -name "*.staro" -ok rm {} \;nalazi sve datoteke koje odgovaraju uzorku i briše ih, pitajući vas za dopuštenje.
$ find . -perm +111nalazi sve datoteke čije su dozvole 111 (izvršne).
$ find . -user rootnalazi sve datoteke koje pripadaju rootu. Ovdje ima još mnogo mogućnosti -- RMP.
grep
nalazi uzorke teksta u datotekama. Na primjer,
$ grep -l "geologija" *.texće ispisati datoteke
*.tex
koje sadrže riječ "geologija".
Varijanta zgrep
radi na gzip
-anim datotekama. RMP.
^a[^a-m]X{4,}txt$
odgovara redu koji počinje s a,
kojeg slijedi bilo koji znak između a i m, kojeg slijedi 4 ili više X, a
završava na ``txt''. Koristite ih u naprednim editorima, less
u i mnogim
drugim aplikacijama. man grep
će vam dati uvod.
script <imetranskripta>
sadržaj ekrana ispisuje u
imetranskripta dok ne zadate naredbu exit
. Korisno za
otklanjanje grešaka.
sudo
korisnicima omogućava izvođenje nekih rootovih poslova (dakle,
formatiranje i montiranje disketa; RMP).
uname -a
daje informacije o vašem sustavu.
zcat
i zless
su korisni za pregledavanje i piping gzip
-anih
datoteka bez njihove dekompresije. Na primjer:
$ zless tekst.gz $ zcat tekst.gz | lpr
bc
, cal
, chsh
, cmp
,
cut
, fmt
, head
, hexdump
, nl
, passwd
,
printf
, sort
, split
, strings
, tac
, tail
,
tee
, touch
, uniq
, w
, wall
, wc
, whereis
,
write
, xargs
, znew
. RMP.
Vjerovali ili ne, postoje dobri alati koji pružaju UNIX-oliko okružje pod DOS/Windowsima! Jedan od njih je DJGPP paket, http://www.delorie.com/djgpp, za DOS; Cygnus, http://www.cygnus.com, je složeniji port za Win32. Oba sadrže iste GNU razvojne i ostale alate kao Linux; ipak, nećete dobiti istu stabilnost i performanse.
Ako želite probati okus Linuxa, probajte DJGPP. Skinite i instalirajte sljedeće datoteke (u vrijeme pisanja najnovija verzija je 2.02): djdev202.zip, bnu281b.zip, bsh1147b.zip, fil316b.zip, find41b.zip, grep22b.zip, gwk303b.zip, lss332b.zip, shl112b.zip. Instalacijske upute su uključene, a pomoć možete dobiti u comp.os.msdos.djgpp.
Konkretno, koristiti bash
pod DOSWinom je pravo osvježenje. Kako biste
ga pravilno konfigurirali, editirajte danu datoteku BOOT.BAT tako da
odgovara vašoj instalaciji; zatim ove datoteke smjestite u svoj home
direktorij (na Windows particiji) umjesto već danih:
# ovo je _bashrc LS_OPTIONS="-F -s --color=yes" alias cp='cp -i' alias d='ls -l' alias l=less alias ls="ls $LS_OPTIONS" alias mv='mv -i' alias rm='rm -i' alias u='cd ..'
# ovo je _bprof if [ -f ~/_bashrc ]; then . ~/_bashrc fi PS1='\w\$ ' PS2='> ' CDPATH="$CDPATH:~" # stvari za less(1) LESS="-M-Q" # duži prompt, tiho LESSEDIT="%E ?lt+%lt. %f" # sređujemo red na vrhu VISUAL="jed" # editor LESSCHARSET=latin1 # prikazuje naglašene znakove export PS1 PS2 CDPATH LS_OPTIONS LESS LESSEDIT LESSOPEN VISUAL LESSCHARSET
Susrest ćete se s puno ekstenzija. Isključujući egzotičnije (fontovi, itd.), evo tko-je-tko popisa:
1 ... 8
: man stranice. Čitajte ih pomoću groff -Tascii -man
<datoteka.1>
.
arj
: arhiva stvorena pomoću ARJ
.
dvi
: izlazna datoteka TeX-a (pogledajte dalje). xdvi
za prikaz,
dvips
za pretvaranje u PostScript .ps
datoteku.
gz
: arhiva stvorena gzip
om.
info
: info datoteka (alternativa man stranicama). Nabavite info
.
lsm
: Linux Software Map datoteka. To je obična ASCII datoteka koja
opisuje paket.
ps
: PostScript datoteka. Za prikaz ili ispis nabavite gs
i, ako
želite, ghostview
ili gv
.
rpm
: Red Hat paket. Možete ga instalirati na bilo kojem sustavu
koristeći rpm
.
taz
, tar.Z
: arhiva stvorena tar
om i sažeta compress
om.
tgz
, tar.gz
: arhiva stvorena tar
om i sažeta gzip
om.
tex
: tekstualna datoteka za TeX, moćan sustav izdavaštva. Nabavite
paket tex uključen u mnogim distribucijama.
texi
: texinfo datoteka, iz koje može nastati i TeX i info datoteka
(pogledajte info
). Nabavite texinfo
.
xbm
, xpm
, xwd
: grafička datoteka.
Z
: arhiva stvorena compress
om.
Ako želite razmjenjivati tekstualne datoteke između DOS/Windowsa i Linuxa, budite svjesni problema s krajem reda. Pod DOS-om svaki red završava s CR/LF (to jest, ASCII 13 i ASCII 10), a pod Linuxom s LF. Ako editirate DOS tekstualnu datoteku pod Linuxom, svaki će red vjerojatno završavati čudnim "M" znakom; Linux tekstualna datoteka pod DOS-om će izgledati kao kilometarski red bez odlomaka. Nekoliko će alata, dos2unix i unix2dos, pretvoriti datoteke.
Ako vaše tekstualne datoteke sadrže naglašene znakove, napravite ih u Windowsima (pomoću Notepada), a ne običnom DOS-u; inače će svi naglašeni znakovi biti potpuno zeznuti.
Pretvaranje Word ili Word Perfect datoteka u obični tekst je zapetljano, ali
moguće. Trebat će vam jedan od alata s CTAN poslužitelja; jedan od njih je
ftp.tex.ac.uk. Uzmite program
word2x
iz direktorija
/pub/tex/tools/,
ili pogledajte programe u direktoriju
/pub/tex/support/.
word2x
pretvara Word 6 datoteke; za Word 97 datoteke će vam trebati
mswordview
,
http://www.csn.ul.ie/~caolan/docs/MSWordView.html, koji ih
pretvara u HTML.
Ako pretvaranje datoteka nije dovoljno, možete isprobati jedan od (besplatnih!) paketa sličnih Microsoft Officeu.
Paket StarOffice je besplatan za osobnu uporabu. Velik je, pomalo spor, ali ipak vrlo dobar: nudi mnogo mogućnosti koje Microsoft Office nema. Također može čitati Word i Excel datoteke, iako pretvaranje nije uvijek savršeno. WWW stranice: http://www.stardivision.com.
Još jedan dobar paket je Corel WordPerfect, čije je besplatno izdanje dostupno na WWW-u. Trebam li još što reći? Skinite ga: http://www.corel.com.