Linux je besplatni Unix koji je ispočetka napisao Linus Torvalds uz pomoć labavo vezane skupine hakera razbacanih po Internetu. Linux nastoji poštivati POSIX, a ima sva svojstva koje očekujete od suvremenog, potpuno razvijenog Unixa: pravu višezadaćnost, virtualnu memoriju, djeljene librarye, učitavanje po zahtjevu, djeljene, kopiraj-pri-pisanju izvršne datoteke, dobar rad s memorijom i podršku za TCP/IP mreže.
Linux uglavnom radi na 386/486/586 baziranim PC-ima koristeći hardverske mogućnosti 80386 obitelji procesora (TSS segmenti i ostalo) za implementaciju tih svojstava. U razvoju su portovi na druge arhitekture. (Pogledajte Za koje još procesore postoje portovi?.)
Za više detalja pročitajte Linux INFO-SHEET. (Pogledajte Gdje da nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju?.)
Kernel Linuxa distribuira se pod GNU Općom javnom licencom. (Pogledajte Je li Linux u javnom vlasništvu? Čija su autorska prava?.)
Postoji hrpa većih Linux distribucija. Informacije o njima i njihovoj instalaciji nalaze se u knjizi Installation and Getting Started (kraće IGS) Matthewa Welsha. Ona se može naći na stranicama Linux Documentation Projecta, http://sunsite.unc.edu/LDP/.
Na LDP-ovim stranicama nalazi se i Installation HOWTO (domaći prijevod: Instalacija KAKO, http://www.linux.hr/ldp-hr/; prim. prev.).
Većina distribucija dostupna je anonimnim FTP-om s raznih Linux arhiva. (Pogledajte Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?.) Postoji i velik broj drugih izdanja koje se distribuiraju manje globalno jer odgovaraju specifičnim lokalnim i nacionalnim potrebama (na primjer MicroLinux, http://linux.hr/microlinux/ -- prim. prev.).
Linux ima GCC, Emacs, X Window System, sve standardne Unix alate, TCP/IP (uključujući SLIP i PPP) i stotine programa koje su ljudi za njega kompajlirali ili portirali.
Postoji DOS emulator zvan DOSEMU. Najnovija stabilna verzija je 0.98.1. FTP arhiva nalazi se na ftp://ftp.dosemu.org/dosemu, a WWW stranice na http://www.dosemu.org.
Pod emulatorom radi sam DOS i neke (ali ne sve) DOS aplikacije. Svakako
pročitajte datoteku README kako bi odlučili koju ćete verziju uzeti.
Pogledajte i DOSEMU HOWTO (sada malo zastario -- ne govori o
najnovijoj verziji) koji se može naći na
ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/HOWTO.
Rad na emulatoru za Microsoft Windows izvršne datoteke napreduje. (Pogledajte Mogu li pod Linuxom pokretati Microsoft Windows programe?.)
Kod iBCS2 (Intel Binary Compatibility Standard -- standard za binarnu kompatibilnost na Intelu), emulatora za SVR4 ELF i SVR3.2 COFF izvršne datoteke, može se uključiti u kernel pri kompajliranju. Pročitajte datoteku ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux/BETA/ibcs2/README.
Za više informacija pogledajte INFO-SHEET, jedan od HOWTO-a (pogledajte Gdje da nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju? i Kako portirati XXX na Linux?).
Neke tvrtke nude komercijalni softver, uključujući Motif. Svoje ponude objavljuju u comp.os.linux.announce -- probajte pretražiti arhive. (Pogledajte Da li se Usenet grupe negdje arhiviraju?.)
Za isprobavanje Linuxa treba vam '386, '486 ili '586 s barem 2 MB RAM-a i jednim disketnim pogonom. Za bilo što korisno treba vam više RAM-a i diskovnog prostora. (Pogledajte Koliko Linuxu treba memorije?.)
Podržane su VESA lokalna sabirnica i PCI.
MCA (IBM-ova sabirnica) i ESDI tvrdi diskovi uglavnom su podržani. Daljnje informacije o MCA sabirnici i karticama koje Linux podržava nalaze se na WWW stranici Micro Channel Linux.
Linux radi na laptopima iz '386 obitelji, uz X u većini slučajeva. WWW stranica nalazi se na http://www.cs.utexas.edu/users/kharker/linux-laptop/.
Za detalje o konfiguracijama, grafičkim karticama, disk kontrolerima, itd. koji rade pročitajte INFO-SHEET i Hardver KAKO. (Pogledajte Gdje da nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju?.)
Postoji port Linuxa na 8086, poznat kao Embeddable Linux Kernel Subset (ELKS -- ugradivi podskup Linux kernela). To je 16-bitni podskup Linux kernela koji će se uglavnom koristiti za manje sustave. Za više informacija pogledajte http://www.linux.org.uk/Linux8086.html. Linux nikad neće u potpunosti raditi na 8086 ili '286 jer su mu potrebne mogućnosti izmjenjivanja zadaća i rada s memorijom kojih na tim procesorima nema.
Linux podržava multiprocesiranje na Intel MP arhitekturi. Pogledajte
datoteku Documentation/smp.tex u distribuciji izvornog koda Linux
kernela.
Za (vjerojatno nepotpun) popis hardverskih platformi na koje je Linux prenesen pogledajte slijedeće pitanje.
Relativno potpun popis portova Linuxa nalazi se na http://www.ctv.es/USERS/xose/linux/linux_ports.html te na http://www.linuxhq.com/dist-index.html.
Već se poduže radi se na projektu portiranja Linuxa na prikladne 68000 bazirane sustave kao što su Amige i Atariji. Linuxm68k FAQ/ nalazi se na http://www.clark.net/pub/lawrencc/linux/faq/faq.html. URL početne stranice za Linux/m68k je http://www.linux-m68k.org.
m68k port za Amigu Jesa Sorensena nalazi se na ftp://sunsite.auc.dk/pub/os/linux/680x0/redhat/. FAQ o instalaciji paketa, čiji je autor Ron Flory, može se naći na http://www.feist.com/~rjflory/linux/rh/.
Također postoji linux-680x0 mailing lista. (Pogledajte Koje su mailing liste?.)
Postoji (ili je postojala) FTP arhiva Linux/m68k projekta na ftp://ftp.phil.uni-sb.de/pub/atari/linux-68k, no ta adresa možda više nije aktualna.
Debian GNU/Linux se prenosi na Alphu, Sparc, PowerPC i ARM platforme. Za svaku postoji mailing lista. Pogledajte http://www.debian.org/MailingLists/subscribe.
Jedna od stranica o Linux-PPC projektu nedavno se preselila. Sadašnja lokacija je http://www.linuxpc.org/, a njena arhiva je na ftp://ftp.linuxppc.org/linuxppc/.
Stranica o podršci za Linux-PPC nalazi se na http://www.cs.nmt.edu/~linuxppc/. Tamo ćete naći kernel koji se distribuira s Linuxom.
Apple sada podržava razvoj MkLinuxa za Power Macintoshe, baziranog na OSF-u i Mach mikrokernelu. Pogledajte http://www.mklinux.apple.com.
Port na 64-bitnu DEC Alphu/AXP nalazi se na
http://www.azstarnet.com/~axplinux/. Postoji i mailing lista na
vger.rutgers.edu. (Pogledajte
Koje su mailing liste?.)
Ralf Beachle radi na portu za MIPS, najprije za R4600 na Deskstation Tyne strojevima. Linux-MIPS FTP arhive su ftp://ftp.fnet.fr/linux-mips/ i ftp://ftp.linux.sgi.com/pub/mips-linux. Zainteresirani mogu slati svoja pitanja i ponude pomoći na linux@waldorf-gmbh.de.
Postoji i MIPS kanal na Linux Activists poslužitelju i mailing lista linux-mips. (Pogledajte Koje su mailing liste?.)
Trenutno se radi na dva porta Linuxa za ARM obitelj procesora. Jedan je za ARM3 po Acornu A5000 i uključuje odgovarajuću I/O podršku za 82710/11, a drugi za ARM610 po Acorn RISC PC-u. Port za RISC PC trenutno je u svojoj ranoj odnosno srednjoj fazi i treba ponovo napisati podosta koda za rad s memorijom. Port za A5000 je u ograničenom beta testiranju. Završena će verzija vjerojatno uskoro izaći.
Za detaljnije, novije informacije pratite grupu comp.sys.acorn.misc. Postoji FAQ na http://www.arm.uk.linux.org.
Linux SPARC projekt puca od aktivnosti. FAQ je dostupan s stranice Linux for SPARC processors Jima Minthe, http://www.geog.ubc.ca/sparclinux.html. SPARC/Linux arhive nalaze se na ftp://vger.rutgers.edu/pub/linux/Sparc/.
Također postoji port (``Hardhat'') na SGI/Indy strojeve. URL je http://www.linux.sgi.com.
10 MB za vrlo malenu instalaciju na kojoj ga možete isprobati i ne puno više.
Instalaciju koja uključuje X Window možete stisnuti na 80 MB. Instaliranje Debian GNU/Linuxa zauzima 500 do 1 000 MB, uključujući izvorni kod kernela, te nešto prostora za korisničke datoteke i spool područja.
Barem 4 MB, a i tad ćete morati koristiti posebne instalacijske postupke do instalacije diskovnog swap prostora. Linux će na 4 MB RAM-a raditi udobno, iako će X Window aplikacije raditi sporo jer se moraju koristiti swap na disku.
Neke novije aplikacije, kao što je Netscape, zahtijevaju 64 MB fizičke memorije.
Podosta ljudi pitalo je kako koristiti 64 MB memorije, što je predodređena
gornja granica. U svoju lilo.conf datoteku stavite ovo:
append="mem=XXM"gdje je ``XX'' količina memorije u megabajtima; na primjer, ``128M''. Za više detalja pogledajte man stranicu liloa.
Autorska prava na kernel Linuxa pripadaju Linusu Torvaldsu. On ih je stavio pod GNU Opću javnu licencu (GNU GPL -- General Public License), što u biti znači da ga slobodno možete umnožavati, mijenjati i distribuirati, ali daljnoj distribuciji ne smijete nametati ograničenja, a morate ponuditi i izvorni kod.
To nije isto kao javno vlasništvo. Za detalje pogledajte Copyright FAQ, ftp://rtfm.mit.edu/pub/usenet/news.answers/law/copyright.
Svi su detalji u datoteci COPYING u izvornom kodu Linux kernela (na
vašem sustavu vjerojatno na /usr/src/linux).
Licence alata i programa koji dolaze s instalacijama razlikuju se. Dosta koda dolazi iz GNU projekta Free Software Foundationa i također je pod GPL-om.
Primjetite da je raspravama o vrlinama ili manama GPL-a mjesto u
gnu.misc.discuss, a ne u
comp.os.linux hijerarhiji.