Da. Linux koristi standardni MS-DOS način particioniranja, pa vaš disk može
dijeliti s drugim operacijskim sustavima. Primjetit ćete, međutim, da
mnogi drugi operacijski sustavi možda nisu baš kompatibilni. Na primjer,
DOS-ov FDISK.EXE i FORMAT.EXE ponekad prepišu podatke na Linux
particiji jer ponekad netočno koriste podatke iz boot sektora particije
umjesto particijske tabele.
Kako bi takve programe u tome spriječili, pametno je nulirati -- pod Linuxom -- početak particije koju ste napravili prije nego je pod MS-DOS-om -- ili nečim drugim -- formatirate. Napišite:
dd if=/dev/zero of=/dev/hdXY bs=512 count=1gdje je
hdXY odgovarajuća particija; dakle, /dev/hda1 za prvu
particiju na prvom (IDE) disku.
Linux može čitati i pisati datoteke na vašim DOS i OS/2 FAT particijama i disketama koristeći ili DOS datotečni sustav ugrađen u kernel ili mtools. U kernelu postoji podrška za datotečni sustav VFAT kojeg koriste Windows 9x i Windows NT.
Izvještaji kažu kako postoji OS/2 driver pod GPL-om koji čita i piše Linux ext2 particije.
Za informacije o podršci za FAT32 particije pogledajte http://bmrc.berkeley.edu/people/chaffee/fat32.html.
Pogledajte Kakav softver Linux podržava? za detalje i stanje emulatora DOS, MS Windows i System V programa.
Također pogledajte Može li Linux pristupati Amiginom datotečnom sustavu?, Može li Linux pristupati Macintoshevom datotečnom sustavu?, Može li Linux pristupati BSD, SysV, itd. UFS-u? i Može li Linux pristupati SMB datotečnom sustavu?.
Glasine kažu da je NTFS podrška u razvoju, a trebala bi podržavati sažimanje kao standardnu mogućnost.
Koristite DOS datotečni sustav; dakle, napišite na primjer:
mkdir /dos mount -t msdos -o conv=text,umask=022,uid=100,gid=100 /dev/hda3 /dos
Ako je to disketa, ne zaboravite je demontirati prije vađenja!
Za kontrolu automatske konverzije kraja reda te izgled dozvola i vlasništva
datoteka na DOS datotečnom sustavu pod Linuxom možete koristiti opcije
conv=text/binary/auto, umask=bbb, uid=bbb i
gid=bbb. Ako svoj DOS datotečni sustav montirate stavljajući ga u
/etc/fstab, tamo možete dopisati opcije (razdvojene zarezom)
umjesto defaults.
A možete i koristiti mtools, koje i kao izvršne datoteke i u izvornom kodu možete naći na FTP arhivama -- Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?.
Postoji zakrpa za kernel (znana kao fd-patches) koja omogućava korištenje disketa s nestandardnim brojem traka i/ili sektora; uključen je u 1.1 seriju kernela za alfa testiranje.
Odnedavno da. Informacije o tome nalaze se na http://www.netspace.net.au/~reiter/e2compr/.
Također postoji WWW stranica za e2compr zakrpe. Kod je još uvijek eksperimentalan, a sastoji se od zakrpa za 2.0 i 2.1 kernele. Za više informacija o projektu, kao i najnovije zakrpe, te adresu mailing liste, pogledajte http://debs.fuller.edu/e2compr/.
[Roderich Schupp]
zlibc je program koji postojećim aplikacijama omogućava čitanje sažetih (GNU gzipom) datoteka kao da nisu sažete. Pogledajte u ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/libs/. Autor je Alain Knuff.
Također postoji driver za sažimanje blok uređaja, ``Double'', kojeg je napisao Jean-Marc Verbavatz, a omogućava sažimanje u letu u kernelu. Izvorni kod se nalazi na ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/patches/diskdrives/. Ovaj program uz datoteke sažima i inodeove i informacije o direktorijima, pa će bilo kakav kvar na datotečnom sustavu vjerojatno biti ozbiljan.
Također postoji paket imena tcx (Transparently Compressed Executables -- transparentno sažete izvršne datoteke) koji vam omogućava komprimiranje rjeđe korištenih izvršnih datoteka, koje će se privremeno dekomprimirati pri korištenju. Nalazi se na ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/utils/compress/.
Donedavno, ne tako lako. DOS 6.x sažetom disku možete pristupati iz DOS emulatora (pitanje Kakav softver Linux podržava?), no to je teže od pristupanja normalnom DOS disku preko kernel DOS opcije, modula ili mtoolsa.
Nedavno dodan paket, dmsdos, čita i piše na sažete datotečne sustave kao što su DoubleSpace/DriveSpace u MS-DOS-u 6x i Win95, te Stacker verzije 3 i 4. U arhivama se nalazi na ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/Filesystem/dosfs/.
Postoji modul za Linux kernel koji omogućava samo-za-čitanje pristup sažetom disku. Potražite ga u ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/filesystems/dosfs/.
Da, ali Linux može samo čitati HPFS particije. Pristup HPFS datotečnom
sustavu može se uključiti pri kompajliranju kernela ili kao modul.
Pogledajte datoteku Documentation/filesystems/hpfs.txt u
distribuciji izvornog koda kernela, te
Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?.
Nakon toga HPFS particiju možete montirati, na primjer pomoću:
mkdir /hpfs mount -t hpfs /dev/hda5 /hpfs
Linux kernel ima podršku za Amiga Fast File System (AFFS), verziju 1.3 ili
kasniju, kao opciju pri kompajliranju i kao modul. Više informacija ima u
datoteci Documentation/filesystems/affs.txt u distribuciji izvornog
koda Linux kernela.
Pogledajte Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?.
No Linux podržava samo AFFS particije na tvrdom disku. Pristup disketama nije podržan zbog nekompatibilnosti disketnih kontrolera Amige te PC-a i radnih stanica. Podrška za AFFS također može montirati particije koje koristi Un*x Amiga Emulator Bernda Schmidta.
Noviji kerneli mogu montirati (samo-za-čitanje) datotečni sustav UFS koji koristi System V, Coherent, Xenix, BSD i derivacije poput SunOS-a, FreeBSD-a, NetBSD-a i NeXTStepa. UFS podrška može se uključiti pri kompajliranju kernela ili kao modul.
Pogledajte Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?.
Linux podržava čitanje/pisanje na SMB diskove Windowsa for Workgrups i
Windowsa NT. Pogledajte datoteku
Documentation/filesystems/smbfs.txt iz distribucije izvornog koda
kernela te
Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel? u ovom
FAQ-u.
Također postoji Samba, skup programa koji nude podršku za umrežene WfW
datotečne sustave (ako su na TCP/IP-u). Više informacija nalazi se u
datoteci README na
ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/network/samba/.
WWW stranice o SMB-u nalaze se na http://samba.anu.edu.au/samba/.
Postoji skup korisničkih programa koji čitaju i pišu Macintosh Hierarchical File System (HFS). Mogu se naći na ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/utils/disk-management.
WINE, MS Windows emulator za Linux, još nije spreman za opću distribuciju. Ako želite pridonijeti njegovu razvoju, pratite izvještaje o stanju u Usenet grupi comp.emulators.ms-windows.wine.
Također postoji FAQ, kojeg je sastavio P. David Gardner, na ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/faqs/Wine-FAQ/.
Komercijalni proizvod koji radi, poznat kao WABI, trebao bi pružiti potpunu emulaciju MS Windowsa pod Linuxom. Nudi ga SunSoft, Inc.
U međuvremnu, ako morate raditi na MS Windows programima, najbolje je rješenje -- bez šale -- ponovo dignuti stroj. LILO, program za dizanje Linuxa, može dići jedan od nekoliko operacijskih sustava odabran iz izbornika. Za detalje pogledajte LILO-ovu dokumentaciju.
LOADLIN (DOS program za učitavanje kernela Linuxa ili drugog operacijskog sustava) je još jedan način zajedničkog postojanja Linuxa i DOS-a. LOADLIN je izrazito zgodan kada Linux želite instalirati na treći ili četvrti disk na sustavu (ili kada dodajete SCSI disk sustavu koji već ima IDE).
U takvim slučajevima često se događa da LILO ne može naći ili učitati kernel
na ``drugom'' disku. Tako jednostavno napravite direktorij C:\LINUX
(ime nije bitno), u njega stavite LOADLIN i primjerak svog kernela, pa
koristite to.
LOADLIN poštuje VCPI. Win95 će se htjeti spustiti u DOS mod kod njegova pokretanja (kao i s nekim drugim DOS programima koji rade u zaštićenom načinu).
Ranije verzije LOADLIN-a ponekad su zahtjevale paket zvan REALBIOS.COM kojeg je trebalo pokrenuti na (skoro) praznoj sistemskoj disketi kako bi se mapirali REALBIOS interrupt vektori (prije učitavanja bilo kakve softverske podrške). (Čini se da trenutne verzije ne dolaze s njim te da im nije potreban.)
[Jim Dennis]
Ako LILO ne radi, a stroj ima MS-DOS ili Microsoft Windowse, možda ste
dobili računalo koje se ne može dignuti. To se može dogoditi i nakon
nadogradnje vaše distribucije Linuxa. Ponovna instalacija LILO-a je
posljednja stvar koju instalacija napravi. Stoga je životno važno kod
instaliranja ili nadograđivanja Linuxa na stroju s dva OS-a imati u blizini
MS-DOS ili Windows rescue disketu kako biste mogli pokrenuti FDISK
-MBR. Potom možete umjesto LILO-a koristiti LOADLIN.EXE.
Ova CONFIG.SYS datoteka je jedan od mogućih načina pokretanja
LOADLIN.EXE i dizanja MS-DOS-a ili Linuxa.
[menu] menuitem=DOS, dizanje DOS-a menuitem=LINUX, dizanje Linuxa [LINUX] shell=c:\redhat\loadlin.exe c:\redhat\autoboot\vmlinuz vga=5 root=/dev/hdc1 ro [DOS] STACKS = 0,0 rem Ovdje idu svi ostali DOS driveri.Ovo stvara izbornik iz kojeg možete izravno skočiti na loadlin, prije nego što se učitaju svi MS-DOS driveri.
Staze i opcije specifične su za određeni stroj i trebale bi biti intuitivno
očite najobičnijem promatraču. Za opcije pogledajte dokumentaciju
LOADLIN.EXE. Ista je kao za LILO, a opcije se ionako samo predaju
kernelu.
[Jim Harvey]
FDISK.EXE iz OS/2 (ne Linuxov fdisk).
mkfs -t ext2 ili mke2fs. Na ovom koraku možete Linuxovim fdiskom,
ako želite, promijeniti vrstu nove particije na 83 (Linux Native) -- to će
nekim automatiziranim instalacijskim skriptama pomoći u njenom pronalaženju.
boot=/dev/hda2(gdje je
/dev/hda2 particija s koje želite dignuti sustav) u
svoj /etc/lilo/config odnosno /etc/lilo.config.
Na LDP-ovim stranicama, http://sunsite.unc.edu/LDP/, nalazi se niz HOWTO-a na temu dizanja više OS-ova.
Pogledajte mini-KAKO na tu temu. Trenutno se ne održava, no možete ga naći na http://www.linux.hr/ldphr/.