Uz predodređenu američku mapu možete koristiti tipku <SHIFT> uz <PageUp> i <PageDown> (i to one sive, a ne one na numeričkoj tipkovnici). Ako imate nešto drugo, pogledajte u /usr/lib/keytables; možete premapirati tipke ScrollUp i ScrollDown na što god želite -- na primjer, na tipke koje postoje na AT tipkovnici s 84 tipke.
Program screen, http://vector.co.jp/vpack/browse/person/an010455.html, omogućava pretraživanje već prikazanog teksta i ``slikanje'' tekstualnih zaslona.
Količinu teksta ne možete povećati jer se on pohranjuje u video memoriji.
Međutim, možda ćete dobiti više u svakoj virtualnoj konzoli ako smanjite
njihov ukupni broj. Pogledajte linux/tty.h.
U tekstualnom modu pritisnite lijevi <ALT>-<F1> do
<ALT>-<F12> za prebacivanje na tty1 do tty12; desni
<ALT>-<F1> daje tty13 itd. Za prebacivanje iz X Windowa
trebate pritisnuti <CTRL>-<ALT>-<F1>, itd.;
<ALT>-<F5> ili što već vratit će vas natrag.
Ako želite koristiti VC za obični login, uvrstite ju u /etc/inittab koji kontrolira koji terminali i virtualne konzole imaju login promptove. Napomena: X-u treba barem jedan slobodan VC kako bi se pokrenuo.
Uđite u direktorij /usr/lib/zoneinfo; ako ga nemate, nabavite paket timezone. Izvorni kod nalazi se na ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/admin/time/timesrc-1.2.tar.gz.
Zatim napravite simboličku vezu localtime koja pokazuje na jednu od
datoteka u tom direktoriju (ili poddirektoriju), te još jednu,
posixrules, koja pokazuje na localtime. Na primjer:
ln -sf Europe/Zagreb localtime ln -sf localtime posixrulesTa će promjena vrijediti odmah -- isprobajte
date(1).
Man stranica za tzset opisuje postavljanje vremenske zone. Neki programi prepoznaju varijablu okružja TZ, no to je po POSIX-u pogrešno.
Također provjerite da je sat vašeg Linux kernela postavljen na točno
GMT vrijeme -- napišite date -u i provjerite da li se prikazuje
točno UTC vrijeme. (Pogledajte
Sat mi je vrlo netočan.).
Napišite
uname -a
Pomoću naredbe ulimit u bashu, limit u tcshu ili rlimit u kshu. Za detalje pogledajte odgovarajuće man stranice.
To utječe samo na programe pokrenute iz te ljuske (izravno ili neizravno), a ne na cijeli sustav.
Ako želite uključiti ili isključiti izbacivanje core za sve procese,
možete promijeniti predodređeno stanje u linux/sched.h --
pogledajte definiciju za INIT_TASK te linux/resource.h.
Pročitajte Kernel HOWTO ili README koji dolazi s distribucijom
kernela na
ftp://ftp.cs.helsinki.fi/pub/Software/Linux/Kernel/
i njegovim mirrorima (pitanje
Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?). Možda neku
verziju izvornog koda kernela već imate instaliranu na svom sustavu, ali ako
ste ju dobili kao dio standardne distribucije vjerojatno je ponešto
zastarjela (to nije problem ako samo želite sami konfigurirati svoj kernel,
ali vjerojatno jest ako vam treba nadogradnja).
Na novijim kernelima možete (i trebali biste) koristiti ove mete za kompajliranje. Sjetite se da više meta možete odrediti jednom naredbom.
make clean dep install modules modules_install
Također obnovite međuzavisnosti modula.
depmod -a
Nemojte zaboraviti nakon kopiranja kernela na root particiju pokrenuti LILO kako bi se dotični i dignuo -- Makefile novijih kernela zato ima posebnu metu ``zlilo''; probajte
make zlilo
Kerneli s neparnim manjim brojem verzije (tj. 1.1.x, 1.3.x) su izdanja za testiranje; stabilni kerneli imaju parne manje verzije (1.0.x, 1.2.x). Ako želite testirati kernele vjerojatno se trebate pretplatiti na mailing listu linux-kernel (pitanje Koje su mailing liste?).
Da, ali dva obična porta koji dijele interrupt nećete moći koristiti istovremeno (bez nekih čarolija). To je ograničenje arhitekture ISA sabirnice.
Za informacije o mogućim rješenjima i zaobilaženjima ovog problema pogledajte Serial HOWTO.
Na njoj napravite datotečni sustav s direktorijima bin, etc,
lib i dev -- sve što vam treba. Na njega instalirajte kernel i
namjestite LILO da ga diže s diskete (pogledajte dokumentaciju LILO-a u
lilo.u.*.ps).
Ako sami podesite kernel (ili LILO-u kažete da kaže kernelu) da ima RAM disk iste veličine kao što je disketa, RAM disk će se pri dizanju učitati kao root umjesto diskete.
Pogledajte Dizanje KAKO.
Za novije kernele nabavite
/pub/Linux/system/Keyboards/kbd-0.90.tar.gz sa sunsite.unc.edu.
Provjerite da li ste uzeli odgovarajuću verziju; morate koristiti paket koji
ide uz verziju vašeg kernela. 0.90 bi trebala raditi s kernelima od verzije
1.0
Za starije kernele morate urediti Makefile na vrhu, u /usr/src/linux.
Više će vam pomoći The Linux Keyboard and console HOWTO Andriesa Brouwera, na ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/HOWTO/.
Koristite program setleds, na primjer (u /etc/rc.local ili
jednoj od datoteka iz /etc/rc.d/*):
for b in 1 2 3 4 5 6 7 8
do
setleds +num < /dev/tty$b > /dev/null
done
setleds je dio paketa kbd (pogledajte Kako prebaciti raspored tipkovnice na engleski, francuski, itd.?).
A možete i promijeniti kernel. KBD_DEFLEDS mora biti definiran kao
(1 << VC_NUMLOCK) u linux/drivers/char/keyboard.c.
Ova bi skripta trebala funkcionirati na VGA konzolama:
for n in 1 2 4 5 6 7 8; do
setterm -fore yellow -bold on -back blue -store > /dev/tty$n
done
Zamijenite sa svojim omiljenim bojama i koristite /dev/ttyS$n za
serijske terminale.
Za obnavljanje nakon što se korisnik odlogira (ako je nešto mijenjano):
U /etc/inittab zamijenite ``getty'' (ili ``mingetty'' ili
``uugetty'' ili što već imate) s ``/sbin/mygetty''.
#!/bin/sh setterm -fore yellow -bold on -back blue -store > $1 exec /sbin/mingetty $@
[Jim Dennis]
Koristite nekoliko swap particija ili datoteka -- Linux podržava do 16 swap područja, a svako može biti najviše 128 MB.
Kod vrlo starih kernela najveća veličina swap particije bila je 16 MB.
Linux na strojevima sa stranicom od 8 kB, kao što je Alpha i Sparc64, podržava swap particije veličine do 512 MB. Ograničenje od 128 MB dolazi od PAGE_SIZE*BITSPERBYTE na strojevima sa stranicom od 4 kB, ali je 512 MB na strojevima sa stranicom od 8 kB. Ograničenje je tu jer mapa za alociranje koristi samo jednu stranicu.
Datoteka linux/mm/swapfile.c sadrži sve sočne detalje.
[Peter Moulder, Gordon Weast]